Osnovna metoda konstrukcije usisnih bagera je poprečna metoda jaružanja. Metoda poprečnog jaružanja uključuje pozicioniranje čeličnih pilota i pozicioniranje sidrenog kabla. U metodi pozicioniranja čeličnih šipova, dva čelična šipa se naizmjenično ubacuju u korito rijeke kako bi služila kao točke zakretanja. Lijevi i desni kabeli za ljuljanje (kablovi zmajeve brade) na prednjoj strani glave rezača se naizmjenično zatežu i popuštaju, uzrokujući da se plovilo ljulja naprijed-nazad radi bagerovanja. Kada se glava rezača okrene na desnu (lijevu) ivicu rova za jaružanje, lijevi (desni) čelični gomila se spušta, a desni (lijevi) podiže. Istovremeno, desni (lijevi) kabel se olabavi i lijevi (desni) kabel se zateže, uzrokujući da se glava rezača okrene natrag ulijevo (desno). U ovom trenutku, plovilo se pomiče naprijed određenu udaljenost, koja se naziva udaljenost kretanja naprijed. S ovom metodom pozicioniranja, budući da plovilo ima dvije okretne točke tokom bagerovanja, trajektorije jaružanja glave rezača se preklapaju i ostavljaju praznine.
Da bi se prevazišli nedostaci gornje metode, može se koristiti glavna i pomoćna metoda gomile (također poznata kao metoda pomicanja jednog-gopa naprijed). U ovoj metodi, jedna čelična gomila služi kao glavni gomila, uvijek poravnata sa središnjom linijom rova za jaružanje, koja djeluje kao točka za poprečno jaružanje, dok druga čelična gomila služi kao pomoćna gomila za kretanje naprijed i zamjenu šipova. Budući da postoji samo jedna točka okretanja jaružanja, putanje jaružanja glave rezača su paralelne jedna s drugom. Sve dok se udaljenost pomicanja čelične gomile prema naprijed održava odgovarajućom, preko-iskop i ispod{5}}iskop se mogu izbjeći. Za preciznu kontrolu položaja zamjene šipova, na obje strane središnje linije rova za jaružanje mora se dodati par nišanskih markera.
Ispod je rasprava o ekonomskoj prilagodljivosti usisnih bagera sa sečivom:
1. Proizvodni kapacitet bagera na različitim lokacijama.
2. Investicioni trošak kupovine bagera i povraćaj ulaganja (što znači: akumulacija budućeg profita).
3. Stopa kvarova tokom rada.
4. Izvršeno održavanje i troškovi nastali tokom radnog veka.
5. Pogodnost rada.
