l
Praktične operativne procedure na licu mesta za opremu za preradu zlata
Terenska proizvodnja se uglavnom oslanja na stepenasto prosijavanje u kombinaciji sa zatvaranjem otvora. Nakon što je rudni materijal iskopan, kompletni radni koraci su sljedeći:
Sirovi materijal se ubacuje u opremu za prosijavanje za uklanjanje velikog šljunka i kamenih gromada. Prevelika otpadna stijena se direktno odbacuje i neće ući u sljedeće faze izvlačenja zlata kako bi se spriječilo začepljenje brane i oštećenje opreme.
Nakon primarnog prosijavanja, preostali materijal prolazi kroz sekundarno prosijavanje kako bi se odvojili pijesak srednje veličine i šljunak, ostavljajući samo fini rudni pijesak koji sadrži čestice zlata.
Prosijani sitni rudni pijesak se ubacuje u zatvorne kutije i ispire naprijed tokom vode. Čestice zlata su zarobljene u puškama i prostirkama za hvatanje zlata unutar pregradnih kutija, dok obični pijesak i šljunak izlaze kao jalovina kako bi se završilo odvajanje zlatnog pijeska.
Praktična napomena na terenu: Tamo gdje rudna tijela sadrže visok sadržaj gline, potrebni su dodatni koraci ispiranja i dezintegracije kako bi se spriječilo da se čestice zlata umotaju u glinu i izgube. Na stopu izvlačenja finog zlata utiču gradijent brane, zapremina protoka vode i brzina dovoda. Parametri se moraju više puta podešavati na licu mesta nakon puštanja u rad; teorijske vrijednosti iz crteža ne mogu se primijeniti direktno.
Tri praktična pristupa iskopavanju zlata za različite radne uslove
U zavisnosti od lokalnog vodosnabdijevanja i geografije, aluvijalno iskopavanje zlata podijeljeno je na tri glavna načina rada: kopno, riječni kanal i eksploatacija na moru.
Eksploatacija zlata na kopnu (nulte površinske vode, planinski i sušni regioni) Nema raspoloživih površinskih voda u rudarskim zonama. Bageri i utovarivači se angažuju za uklanjanje gornjeg sloja zemlje i iskopavanje slojeva rude, a iskopani zlatonosni pijesak i šljunak se transportuju do lokacije za preradu zlata.
Zbog nestašice vode, otvorne kutije ne mogu raditi direktno. U stvarnom radu, taložnici su izgrađeni za reciklažu vode. Samo male količine svježe vode se dodaju kako bi se nadoknadili gubici isparavanja i curenja, umjesto kontinuiranog opskrbe vodom velikih količina. Proizvodna voda se pohranjuje unaprijed. Talog jalovine teče u taložnike za taloženje peska, a pročišćena voda iz gornjeg sloja se pumpa nazad u dovodne kutije za zatvaranje, održavajući kontinuirani radni tok sijanja i brane.
Mobilne prerađivačke jedinice se široko koriste za jednostavno premještanje nakon pojave rude. Čak i sa sistemima za reciklažu vode, dnevni kapacitet prerade je ograničen zapreminom taložnika i lokalnom brzinom isparavanja. Proizvodnja velikih razmjera je teško ostvariva, što je uobičajeno ograničenje za rudarstvo na suhom. Mnogi planinski aridni rudnici mogu podržavati samo male do srednje operacije čak i sa postrojenjima za reciklažu vode.
Iskopavanje zlata u rečnim kanalima Reke u unutrašnjosti i poplavne ravnice obezbeđuju dovoljno prirodne vode za integrisano rudarenje na brodu pomoću bagera.
Ugrađeni mehanizmi za iskopavanje direktno prikupljaju pijesak koji sadrži zlato iz riječnih korita. Iskopani materijal se isporučuje na brod za primarno prosijavanje radi uklanjanja velikih gromada, nakon čega slijedi sekundarno prosijavanje kako bi se odbacilo kamenje srednje veličine. Fini materijal se dovodi direktno u pregrade sa ugrađenim dovodom vode. Čestice zlata su zarobljene strukturama za hvatanje brane, a jalovina se ispušta nazad u rijeku. Cijeli radni tok, uključujući iskopavanje, hranjenje, prosijavanje, iskorištavanje zlata i odlaganje jalovine integriran je na jednom plovilu za kontinuirani rad.
U praksi na terenu, visok udio velikih kamenih stijena u koritu rijeke uzrokuje jaku abraziju na komponentama iskopa i prosijavanja. Rezervni dijelovi otporni na habanje moraju se pravilno konfigurirati i povremeno mijenjati tokom održavanja.
Eksploatacija zlata na moru Za eksploataciju aluvijalnog zlata na morskom dnu, koriste se bageri s korpatom za eksploataciju u moru.
Kružne korpe za kopanje kontinuirano prikupljaju pijesak rude s morskog dna i podižu materijal do stanica za prosijavanje na brodu. Velike stijene s morskog dna i šljunak uklanjaju se u prvoj fazi prosijavanja, a čestice srednje veličine se odvajaju u sekundarnom prosejavanju. Sitni rudni pijesak se ispere morskom vodom i šalje u otvore za izvlačenje zlatnih čestica. Trupovi, ljestve s korpama i korpe za kopanje su ojačane antikorozivnom obradom morske kvalitete kako bi se oduprle koroziji morske vode, plimama i valovima.
Izazovi na terenu: Morska voda napunjena solju ubrzava koroziju opreme, što rezultira mnogo većom učestalošću održavanja u usporedbi s bagerima za unutrašnjost. Radovi moraju biti usporeni ili obustavljeni u uslovima nemirnog mora, ne može se garantovati neprekidna 24-satna proizvodnja.
Ključna kontrolna lista za provjeru lokacije prije projekta
Prije finalizacije rješenja za rudarenje, ispitivanje terena je obavezno kako bi se izbjeglo stanje mirovanja opreme nakon isporuke:
Lokacije kopnenih rudnika: procijeniti kapacitet skladištenja vode, raspoloživi prostor za taložnice i lokalnu brzinu isparavanja (kritično za dnevni kapacitet prerade); potvrditi udio šljunka i sadržaj gline u rudnim tijelima.
Lokacije rudnika u kanalu rijeke: provjeriti raspodjelu čestica kamena, dubinu vode i sezonske fluktuacije nivoa vode; rezervisati siguran prostor za vez za bagere tokom sezone poplava.
Lokacije rudnika na moru: rekordna visina talasa, ciklusi plime i oseke i korozivnost morske vode za procjenu dugoročnih troškova održavanja.
Karakteristike rudnog tijela: veličina čestica zlata. Kutije za zatvaranje imaju dobre rezultate za grubo zlato, dok je gubitak finog zlata neizbježan s obradom na bazi brane, potrebno je razumno očekivanje.
Često postavljana pitanja
P1: Za potpuno bezvodne suhe lokacije, može li izvlačenje zlata iz otvora za zatvaranje raditi bez vode?O: Protok vode je neophodan za hvatanje zlata u otvoru. U planinsko-sušnim rudnicima bez vode, taložnici za reciklažu vode mogu se izgraditi uz samo manju dopunu vode. Osnovno skladištenje vode je i dalje neophodno; Iskorištavanje zlata iz zatvorene kutije bez vode nije izvodljivo.
P2: Mogu li bageri za riječno zlato raditi punim kapacitetom odmah nakon porinuća?O: Ne. Nakon lansiranja, specifikacije mreže sita, protok vode u otvoru i brzina hranjenja zahtijevaju podešavanje na terenu prema stvarnim uslovima rude u koritu rijeke. Visok sadržaj gromada dovodi do brzog habanja sita, potrebno je pripremiti dovoljno rezervnih dijelova otpornih na habanje.
P3: Mogu li se kopneni bageri s korpatom-ljestvicom direktno koristiti za eksploataciju zlata na moru?O: Ne. U unutrašnjosti trupa nema antikorozivne obrade morske vode. Ljestve s korpama, korpe za kopanje i čelične ploče brzo korodiraju u morskoj vodi, a čvrstoća konstrukcije ne može izdržati uvjete morskih valova, što će dovesti do preranog oštećenja opreme. Za projekte na moru potrebni su bageri s korpama-ljestvicom prilagođeni za brodove.
P4: Može li stopa iskorištavanja zlata u škripcu ostati stabilna cijelo vrijeme?O: Stopa oporavka varira u stvarnoj proizvodnji. Visok sadržaj gline, nestabilna zapremina hranjenja i nepravilno podešavanje protoka vode izazivaju gubitak zlata. Operateri moraju redovno čistiti prostirke za hvatanje zlata unutar pregrada i prilagođavati operativne parametre koji odgovaraju na promjene rudnog materijala.
Zaključak
Ne postoji univerzalno rješenje za iskopavanje zlata sve u jednom; svaki plan će se prilagoditi stvarnim uslovima rudnika. Za planinske kopnene rudnike, prioritet će se dati objektima za skladištenje vode i reciklažu sedimenta, uz saradnju sa mobilnim jedinicama za preradu zlata i mašinama za zemljane radove. Projekti riječnog kanala usvajaju integrirano rudarenje bazirano na bageru. Za eksploataciju rudnika na moru su potrebni antikorozivni brodski bageri sa ljestvicom s kašikom. Sami teorijski crteži ne mogu definirati konačne parametre opreme. Sva oprema treba puštanje u rad na licu mjesta u odnosu na stvarne karakteristike rudnog materijala kako bi se postigao stabilan praktičan učinak.
